Pitanje blokade 30 miliona eura od strane Specijalnog državnog tužilaštva u okviru istrage o poslovanju Atlas banke i uslugama e-komerca jedno je od prioritetnih sa kojima sam se susreo i zahtijeva hitno rješavanje, kazao je u intervjuu za „Dan” vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda (UP) Aleksandar Damjanović. Istakao je da se postojećim zakonskim okvirom može oporezivati nelegalno stečena imovina, ali da se ipak nada novom zakonu o oporezivanju nelegalne imovine, kojim će se višestruko povećati poreske stope po tom osnovu.

Šta je sa 30 miliona koje je Specijalno državno tužilaštvo blokiralo u aferi „Atlas” i da li ste o tome razgovarali sa specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem?

– To pitanje je jedno od prioritetnih sa kojim sam se sreo i koje zahtijeva hitno rješavanje. S jedne strane, imamo završen cjelokupan postupak unutar, tada Poreske uprave, sada UP, u smislu evidentiranja i naplate ovog iznosa novca, a, s druge strane, privremenu mjeru donesenu u postupku koji se, u tom javnosti dobro poznatom slučaju, vodi u tužilaštvu. Već sam imao sastanak sa specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem u pravcu rješavanja ovog pitanja. Očekujem da se to pitanje brzo riješi, prije svega jer se radi o interesu države. Trenutna posljedica je da ta sredstva još uvijek nijesu prihod državnog budžeta jer su „zarobljena“ na prelaznom računu kod suda, dok se bilansno vode kao novi poreski dug, čime je postojeći poreski dug uvećan za nešto više od 30 miliona eura.

Da li se postojećim zakonskim okvirom može oporezivati nelegalno stečena imovina i da li je realno očekivati 20 miliona eura po tom osnovu, što je predviđeno Predlogom zakona o budžetu?

– Svakako da postojeći zakonski okvir daje prostor za oporezivanje, i u tom smislu će se pokrenuti određene aktivnosti. Nadam se i da ćemo ubrzo vidjeti u parlamentu predlog zakona o oporezivanju nelegalne imovine, kao svojevrsni leks specijalis, kako bi se što prije krenulo u realizaciju ovog, ne samo važnog predizbornog obećanja već i elementarno neophodne prakse. Tako bi se jednom zauvijek poslala poruka da se niko nikada više nekažnjeno ne može bogatiti na grbači države otimanjem državne imovine, što u prevodu znači preko leđa najvećeg dijela građana koji posjeduju malu ili osrednju imovinu i ostvaruju male ili osrednje prihode. Zakonska rješenja svakako moraju biti u skladu sa najavljenim budžetskim projekcijama.

Koliko iznosi porez na nelegalnu imovinu i da li će se taj porez povećavati?

– Ideja je da poreska stopa za oporezivanje nelegalne imovine bude višestruko veća od postojećih poreskih stopa. Postoje i neki uporedni primjeri koji ukazuju da su ove poreske stope izuzetno visoke. Kakav će biti konačan stav zakonodavca vidjećemo, ali te stope moraju korespondirati sa planiranim prihodom budžeta u tekućoj godini, kao i sa definisanim ciljem koncepta oporezivanja nelegalne imovine.

Prethodnih godina bilo je dosta priče o poreskoj policiji. Kakav je Vaš stav o tome i da li će Uprava prihoda formirati poresku policiju i koja će biti njena uloga?

– Ideja o formiranju poreske policije nije nova. O njoj se raspravlja šest-sedam godina i stekli su se uslovi da se donese odluka po tom pitanju. Naravno, važeći Zakon o poreskoj administraciji bi bilo neophodno izmijeniti, kao i jedan broj drugih zakona, poput ZKP-a, pa je na zakonodavcu da donese odluku. Sa strane UP, ističem da je u svjetlu očekivanja da će se krenuti sa najavljenim projektom ispitivanjem porijekla imovine, odnosno uvođenja dodatnog poreza na tzv. ekstraprofit, bitno ojačati postojeće kapacitete UP u dijelu inspekcijskih poslova i u dijelu ovlašćenja inspektora zaduženih za kontrolu poreskih obveznika. Da li će adekvatan odgovor na te izazove biti formiranje poreske policije ili alternativno, formalizacija međusektorske saradnje gdje bi se poslom provjere imovine, odnosno poreskog statusa bavili, recimo, zajednički timovi sastavljeni od inspektora UP i pripadnika Uprave policije koji se bave sprečavanjem pranja novca i privrednim kriminalom, ostala je dilema koja se brzo mora rješavati. U svakom slučaju odluku je neophodno donijeti brzo, a UP je u tom pravcu već inicirala neophodne aktivnosti.

Kako teče primjena Zakona o fiskalizaciji?

– Do početka primjene ovog zakona ostalo je manje od dva mjeseca i UP u saradnji sa privrednim subjektima čini maksimalne napore da ta primjena otpočne bez problema i u startu obuhvati najveći broj obveznika fiskalizacije. U Skupštini sam kao poslanik, prilikom rasprave o zakonu istakao da je prvobitni rok kratak, ne omogućava vrijeme za adekvatnu pripremu za fiskalizaciju, kako države, odnosno UP, tako i privrede. Taj prvobitni rok je srećom de fakto dva puta pomjeren, čime se ostavio dovoljan prostor da se u ovaj proces krene. Izgovora za dalje odlaganje nema i ovim putem apelujem na sve učesnike tog procesa da se intenziviraju napori za uspješnu primjenu zakona.

D.M.

---

Vještački umanjivali dug
Koliko iznosi poreski dug, prema poslednjim podacima, i da li je i koliko od toga duga naplativo?

– Na kraju 2019. godine poreski dug je iznosio 378 miliona eura, ne računajući dug po osnovu zamrznutih 30 miliona eura u slučaju e-komerca. Preliminarni podaci ukazuju da je poreski dug u prošloj godini porastao na 460 miliona eura.Taj rast korespondira sa padom privredne aktivnosti u protekloj godini, što može biti samo djelimično opravdanje rasta poreskog duga. Iz ovog duga su isključeni dugovi državnih organa, nerealizovana preusmjerenja i obračunate kamate u stečajnim postupcima, pa se može reći da se radi o tzv. neto poreskom dugu unutar kojeg se može i mora naći prostor za što veću naplatu. Želio bih da istaknem da je poreski dug na jedan, mogu reći neobičan način, vještački umanjen time što je iz bilansa duga isknjiženo samo tokom 2020. godine više od 20 miliona eura, koje su dugovala 782 poreska obveznika. Od započinjanja „isknjižavanja“ duga obveznika kojima je rješenjem Privrednog suda okončan stečaj, čak 150 miliona eura je isknjiženo iz bilansa i na taj način je postojeći poreski dug umanjen. Imajući u vidu odredbe člana 71 a Zakona o poreskoj administraciji koji precizno propisuje kako prestaje poreska obaveza, biće zanimljivo razjašnjavanje ovog „rasknjižavanja“,odnosno kako su okončavani stečajni postupci, a da se uzgred „otpisivao“ porez jer ta operacija nema svoje zakonsko uporište. Nadam se da će se ova problematika naći na tapetu odgovornih institucija i da će se zauzeti stav po ovom pitanju veoma brzo.


Podstanari kod poreskog obveznika
Kakvo ste stanje zatekli u Upravi prihoda?
– Želio bih da istaknem da me je dočekalo to da je dio UP „podstanar”, odnosno da zakupljuje prostor za rad kod poreskog obveznika, što je apsolutno neprihvatljivo i svojevrsni je sukob interesa. Već su preduzete aktivnosti da se to stanje izmijeni. Dva ključna principa koja sam iznio kolegama, i kojima ćemo se, očekujem to, voditi u radu nove UP, biće apsolutna depolitizacija i apsolutno neselektivni pristup, odnosno, jednak odnos prema svim poreskim obveznicima, fizičkim i pravnim licima.